- 46. obljetnica Radionice za konzerviranje i restauriranje u Državnom arhivu u Splitu
- Dugobabe
- Hrvatska pomorska obitelj Balović i njihov arhiv
- Zbirka grafika Franjevačkog samostana na Poljudu u Splitu
1995
- Katastarski planovi zadarskog područja s početka 19. st.
- Jugoslavenski zbijeg u italiji i Egiptu, 1994
- Hrvatske obalne utvrde u 19. i 20. st.
- Blago Hrvatske iz arhiva mapa za Istru i Dalmaciju
Popis izložbi
2008
1999
1994
1993
1992
Blago Hrvatske iz Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju
Autorice izložbe su Nataša Bajić-Žarko i Tatjana Kovač. Izložba je postavljena u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU (palača Milesi) u Splitu, u Muzejskom prostoru Mimara u Zagrebu te u Muzeju grada Rovinja.
U prigodi 40. obljetnice Historijskog arhiva u Splitu upriličena je izložba "Blago Hrvatske iu Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju".
Fundus "Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju" sadrži mape za 767 katastarskih općina i knjige: ekonomske opise, zapisnike čestica zemalja i zapisnike kuća.
Za ovu izložbu napravljen je izbor iz ovog materijala. Prikazani su i instrumenti - teodoliti koji su služili za geodetsku izmjeru.
Podacima, koje nalazimo u katastarskim mapama i knjigama, možemo vjerno rekonstruirati graditeljsku cjelinu jednog grada, demografske pojedinosti, gospodarske i kulturno - povijesne istine određene aglomeracije. Jednostavnije bismo mogli reći da iz ovih katastarskih izvora saznajemo o načinu stanovanja, ishrani, klimi, kulturama koje su uspijevale u određenom području - zapravo o kulturi življenja na svim razinama.
Saznajemo o spomeničkoj bašćini: sakralnim objektima, fortifikacijama; jednom rječju o cjelovitom civilizacijskom nasljeđu ambijentalne cjeline u određenom povijesnom trenutku.
Sada na ovoj izložbi, promatrajući sve s vremenske distance, možemo to doživjeti i kao jedan fantastični kaleidoskop preko kojeg vizualiziramo različite oblike postojanja i raznolikost kultura i civilizacijskih utjecaja u Istri i Dalmaciji.
Iz riznice naše bašćine, ovom izložbom, iznijeli smo na svjetlo dana pisane i oslikane zapise o našim gradovima, većim i manjim naseljima na kopnu i otocima, a to je dokaz našeg trajanja i kontinuiteta življenja hrvatskog bića na ovim prostorima. Upravo sve to traži i respekt prema našoj pisanoj prošlosti, traži respekt prema Historijskom arhivu.




